Kako Izlečiti Anksioznost I Depresiju

Anksioznost - Napadi Panike - Lečenje

Anksioznost predstavlja nejasnu strepnju, strah bez očiglednog spoljnog povoda (koji uobičajeno prate strah proizašao iz spoljne pretnje),potmuli trusovi koji dolaze iz same dubine ličnosti. Anksioznost pripada neurotskim pojavama, ali sama po sebi ne znači neurozu. Anksioznost na izvestan način predstavlja strah od sebe samog,od unutrašnjih, a ne od spoljašnjih pretnji koje ga mogu samo isprovocirati. Najčešće se javlja u kontekstu psihoanalitičkih objašnjenja: Između tri sloja ličnosti: ida, ega i superega došlo je do snažnijeg i dugotrajnijeg antagonizma. Id ima suviše jaku dinamiku želja, superego je suviše strog i oštro zabranjuje dinamiku ida, a ego kao instrumentarijum za odnose sa realnošću sabijen na isuviše mali prostor i preti mu dezintegracija.

Simptomi Anksioznosti


Strah od ludila i gubitka kontrole
Vrtoglavica, osećaj lebdenja, nesvestica i utisak o mogućem gubitku svesti
Strujni šokovi u telu
Agorofobija (strah, izbegavanje ljudi i gužve)
Agresija i nervoza
Napetost
Bledilo
Bol u grudima
Bol u licu ili vilici slična zubobolji
Bolovi u vratu i ramenima, ukočenost lica ili glave
Drhtanje (vidljivo ili unutrašnje)
Glavobolje i osećaj "obruča" oko glave
Halucinacije
Hiperaktivnost
Suva usta
Znojenje
Lupanje srca, osećaj preskakanja (aritmije), usporeni ili ubrzani otkucaji, palpitacije, tahikardija
Nesanica
Noćne more
Osećaj gušenja i zadihanosti
Problemi sa vidom, sluhom, osetljivost na buku, hipersenzibilnost


Psihijatrijski simptomi depresije


(1) depresivno raspoloženje tokom većeg dela dana, gotovo svakog dana, kao što pokazuje bilo subjektivna izjava (npr. oseća se tužno ili prazno) ili zapažanje drugih (npr. primetite da je neko plakao). Napomena: Kod dece i adolescenata moguća razdražljivost.
(2) izrazito smanjeno interesovanje ili uživanje u svim, ili skoro svim, aktivnostima tokom većeg dela dana (bilo da osoba sama izjavi kako se oseća ili da drugi to primete).
(3) primetan gubitak težine kada se ne drži dijeta ili povećanje telesne težine (npr. promena od više od 5% mesečno) ili smanjenje ili povećanje apetita skoro svakog dana. Napomena: Kod dece treba obratiti pažnju na nemogućnost dostizanja očekivane telesne težine za određenu starosnu dob.
(4) nesanica ili preterano spavanje skoro svakog dana.
(5) psihomotorna agitacija ili retardacija skoro svakog dana (drugi to mogu da primete, to nisu samo subjektivna osećanja; nemir ili usporenost).
6) umor ili gubitak energije skoro svakog dana.
(7) osećanje bezvrednosti ili preterane ili neprimerene krivice (što može biti varka) skoro svakog dana (ne puki samoprekor ili krivica zbog bolesti).
(8) smanjena sposobnost razmišljanja ili usredsređivanja na nešto, ili neodlučnost, skoro svakog dana (bilo da to osoba sama primećuje ili drugi ljudi).
(9) konstantno razmišljanje o smrti, ne samo strah od umiranja; konstantno razmišljanje o samoubistvu bez određenog plana ili pokušaj samoubistva ili poseban plan za samoubistvo.


Autor programa i metode lečenja Život Bez Anksioznosti I Depresije
Dr Dodić Boban

Lecenje poremecaja anksioznosti i depresije

Metoda I Knjiga Život Bez Anksioznosti I Depresije Je Pomogla Stotinama Ljudi, Pomoći Će I Vama